MONITORING POPULACIJE ŽUTOTRBE, ZLATOKRAJA (Euproctis chrysorrhoeaL.) NA PODRUČJU SREDNJE BOSNE
Šume, s obzirom na njihovu samoobnovljivost, prirodnu strukturu, mješoviti sastav i prirodno podmlađivanje, predstavljaju jedan od osnovnih resursa u strategiji razvoja Bosne i Hercegovine.Na zdravstveno stanje šumskih ekosistema u Bosni i Hercegovini utiču brojni faktori a posebno mjesto zauzimaju štetni insekti. Od štetnih insekata značajnu štetu često uzrokuju defolijatori.
Insekti defolijatori su skloni povremenim i cikličkim gradacijama te su u stanju da ugroze proizvodni proces u šumarstvu i da doprinesu bržem narušavanju i propadanju šumskih ekosistema.
Posljedice defolijacije šuma su veliki gubici u prirastu stabala i izostanaku roda sjemena.Dalje, šumsko drveće usljed golobrsta fiziološki slabi i često biva napadnuto drugim štetnim organizmima, a pojedina stabla se i suše.Ako se golobrst dogodi više godina uzastopno, uvećava se gubitak prirasta i intenzivira se sušenje stabala.
Defolijaciju lišćarskih šuma na području Srednje Bosne u ovom slučaju uzrokovao je insekt žutotrba, zlatokraj (Euproctis chrysorrhoea L), odnosno larveni stadij ovog insekta.
Za potrebe ovog rada utvrđena je štetnost (žutotrbe, zlatokraja) E. chrysorrhoea L. na području ŠPD-a “Srednjobosanske Šume”, odnosno na području Šumarija Novi Travnik, Travnik i Kreševo. Proveden je monitoring populacije žutotrbe,zlatokraja ( E. chrysorrhoea L.); primjenom represivnih mjera koje su obuhvatile primjenu klopki i feromona.
Na osnovi provedenih terenskih istraživanja tokom 2014 i 2015 godine došlo se do sljedećih zaključaka:
- više štetnih faktora (abiotske i biotske prirode) utiče na propadanje stabala u prirodnim sastojinama bukve i hrasta;
- među štetnim biotskim faktorima najveće značenje za šume Srednje Bosne ima štetnik žutotrba,zlatokraj (E. chrysorrhoea L.);
- uslijed gradacije štetnika, potrebno je postaviti veći broj feromonskih klopki
- korištenje feromona i feromonskih klopki u stadiju imaga utiče na smanjenje brojnosti ovog štetnika.
Zbog svega navedenog, naš rad u šumama mora se bazirati na provođenju općih mjera zaštite šuma s ciljem stabilizacije šumskih sastojina. Među njima, u prvom redu treba:
- vršiti monitoring sastojina hrasta kako bi se mogle prognozirati potrebne mjere u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja šuma kao i kontrola brojnosti populacije štetnika žutotrbe, zlatokraja (E. chrysorrhoea L.) kao i drugih defolijatora u lišćarskim šumama.
- sanitarnim sječama blagovremeno uklanjati napadnuta stabla iz šume,
- provoditi sve potrebne preventivne i represivne mjere,
- uzgojnim mjerama jačati otpornost biljaka prema štetnim agensima i
- pratiti i analizirati zdravstveno stanje stabala i sastojina u narednom periodu.
Zahvaljujem se Direktoru ŠPD ” Srednjobosanske Šume” gospodinu Vildanu Hajiću kao i kolegama iz Šumarija Kreševo, Novi Travnik i Travnik za pomoć prilikom izvođenja terenskih istraživanja i prikupljanja podataka u cilju realizacije rada.